The Few and the Many ( Serbian translate)

Nekolicina i mnozina


Kultura kao socijalni ishod tenzija izmedu 'nekolicine' i 'mnozine'ocito im=
a cvrstu politicku komponentu.Ta komponenta ima razlicita znacenja;jedno od=
njih je mogucnost generisanja promena.Ova komponenta koja je promenjiva i =
moze da generise promene postaje alat zloupotrebljen od mocnih i u svrhe =
'moci' bez razlike da li je ta moc zamisljena da bude primenjena za dobrobi=
t ili za destrukciju/ drustva/.Niti jedan ljudski poredak nije dovoljno jak=
da zastiti i upravlja kada je u pitanju teznja za indivudualnom nezavisnos=
cu;to je u snaznom kontrastu sa onim sto postojece vlade i/ili industrije p=
erfidno obecavaju "svojim"gradanima i zaposlenima.

Biti deo organizacije bila to vlada ili kakvo drugo telo strano individui j=
e u unutrasnjem konfliktu sa onim sto se tumaci kao *potreba za bivanjem sl=
obodnim*,dakle ne sa onim*sto znaci osecati se slobodnim*vec da zakljucimo-=
sa onim biti slobodan.

Iluzija koja oznacava to *sustinsko bivanje * data kroz senzaciju osecajn=
osti vrhuni i predvodi do konfliktnih tenzija izmedju individualnog i drus=
tvenog.

Totalitarna mas-kultura uspostavlja stanje terora.

To 'osecanje' ne-sustanstvenog simuliranje je rezultata uticaja culnih imp=
ulsa a u rukama je zlonamernika koji tako na lak nacin ispunjavaju svoje na=
kane.

Naivne i lako zadovoljive mase su izmanipulisane u smislu zadovoljavanja im=
pulsa koji su upuceni prema zadovoljenju njihovih zelja,njihovog po-stavalj=
anja u antropomorficke 'masine zelje'koje mogu biti lako kontrolisane.To je=
objasnjivo velikim uspehom koji proizilazi iz kontakta sa praksama cija je=
intencija propagiranje hedonistickog zivotnog stila koje svako moze da vid=
i na TV,filmovima i drugim medijima.

Tesko je ne konzumirati.Uvek se istice i podvlaci da je konzumiranje 'dobro=
',ono je 'dobro' za trziste,za ekonomiju takode.U sustini niti je dobro,a n=
iti lose.To je pre pokusaj odlaganja za sve one blizu krahu a to podrazumev=
a i ansioznost i gubitak zelje.

Da bi bili potpuno svesni odgovornosti razmisljamo o preduzimanju prvih k=
oraka prema slobodnijem i manje manipulisucem drustvu koje,a tu treba biti =
jasan ,tesko moze da se menja jer je kontrola koja se bazira na dvojnosti s=
trah/gubitak zelje postaje poredak i red koji se sve vise uspostavlja nad n=
asim individualnim zivotom.Postoji teznja za de-individualizacijom drustva =
u korist socijalizovanja individue.

U drustvima ciji clanovi zive u vestacki izazvanom stanju koje balansira iz=
medu straha i nagrade ljudima koji su 'hranjeni' zeljama koje se brutalno p=
ervertuju u koncepciju pornografskog taj obrt se prikazuje kao njihov povr=
atak- povratak kulturi/kreativnosti ili industriji koja formalizuje znanje.

I levicari i desnicari zanemaruju naucene lekcije.

Lekcije naucene iz globalnog politicko-ekonomskog status-quo posle II svets=
kog rata nisu shvacene ozbiljno u svetu zbog jednostavnog nedostatka samo-s=
vesti.Potreba za edukacijom lazirana je u pravcu sticanja raznih posebnih z=
nanja umesto tehnologija misljenja i spoznavanja.Objektivizacijom ljudske m=
isli covecanstvo gubi svoje ukorenjenje na mnogo temeljitiji nacin i bas to=
je opasnije od tako zvanog "fundamentalizma".

Postoji duboki intelektualni zjap izmedju Evrope (kontinentalne) i Amerike-=
Britanije koji je postojao jos od pre II svetskog rata i dalje je neresen.

Ironicno je sto je pobednik II svetskog rata globalni fasizam,kao stariji b=
rat svog ,vise regionalnog rodaka;nacional socijalizma.Americka uloga u sav=
remenom svetskom drustvu se moze okarakterisati kao kompulsivni stav prema =
svom sospstvenom identitetu a u tom procesu cinjenice da takvo ponasanje ni=
je opsta briga i nikako nije na dobrobit drugima.Cineci druge(ostatak sveta=
)svojoj zrtvom Amerikanci pokazuje da su im misljenje i dela rukovodeni eno=
rmnom frustracijom.

Obrazovni i politicko-ekonomski program izgradeni su na laznim premisama k=
oje ne donose dobrobit drustvu u celini ,naprotiv,gradi se drustvo u kojem =
zadatak njegovih gradana nije da pomogne beskucnicima,nezaposlenima,ovisn=
icima i ostalim ugrozenim gradanima.Oni veruju u ubedivanja da ce slobodno =
trziste(free-market)filtrirati dobro od loseg.

Globalizacija u ekonomiji obecava Raj a odrzava Pakao.

Zelja populacije za drustvom koje se bazira na globalnoj ekonomiji jeste ko=
nstrukt politicke volje njima nametnute manjine kroz mehanizme totalizujuc=
e i degenerativne demokratije kao TU-procesa. Upravo ta populacija koja se=
plasi i zeli sigurnost "prisiljena" je da poveruje kako ta njima nametnut=
a(podmetnuta) socio-ekonomska, masina-koja-vlada lako moze za njih da ostva=
ri sve zeljene ciljeve.Kultura,etika,estetika,umetnost,saosecanje .koriste =
se kao umirujuca sredstva da bi se predupredilo dejstvo nekolicine oponenat=
a.Fabrike snova proizvode prizore,zvuke,ideologije,dokumenta,papire,romane =
o ovoj sreci u paklenom svetu.

Super ekonomija je zamena za super ego.

Kao logicna posledica mehanizama industrijalizacije znanja samo znanje se p=
ojavljuje kao servisiranje status quo-a,deformise svaki trend koji se zalaz=
e za radikalno resavanje pitanja o svrsi i izvodljivosti u drustvu koje je=
postalo alatka za odrzavanje trzista,za odrzavanje intencija koje imenujem=
o kao dehumanizaciju i zombifikaciju ljudske vrste.

U svetu u kojem dominira super ekonomija,superego dolazi iz pozadine da pom=
ogne u ostvarivanju ciljeva.Imamo naseg Busa,Blera I Bin Ladena kao posledi=
ce politickih smernica nametnutih celom svetu.

Hedonizam je instrument fasizma.

Prirodno stanje fasizma je stanje u kojem su zelje ispunjive.Umesto odbaciv=
anja ovisnosti od zelja koje izazivaju patnju ukoliko nisu zadovoljene i ta=
ko donekle i odrzavaju eticku komponentu u ovoj dijalektici(zelje),zavoljiv=
ost fasizma doslovno,orgijasticki i kao u kakvim bahanalijama,krvavo,genoci=
dno,potpuno destruisuci lepotu,prelazeci liniju estetskog,namerno brise ind=
ividualno i socijalno.

Klasna borba sledi klasnu svest

Kada manjina radnika unutar tako nazvane kreativnosti/kulture,u toj industr=
iji dakle, pocnu da formiraju kriticki stav prema namerama poslodavaca,nece=
vise zeleti da budu zaposleni kod tih i takvih.Pokusace da rade za sebe i=
da ostvare nezavisan rad u svojoj vlastitoj zivotnoj sredini.

Kao ironicni rezultat to vodi do politicko-ekonomskog uzurpiranja finansijs=
ke i drzavne masine,dodajuci novi rafinman proizvodno-nabavljacko-konzument=
skom lancu.

Moguci izlaz iz ovog lanca bilo bi kidanje lanca,a to se formalizuje kroz s=
posobnost i mogucnost proizvodnje bez ucesca ekonomije,sto jeste skoro neza=
mislivo utopisticna alternative.Proizvoditi nesto estetski vredno,nesto ne-=
svrhovito.Razvijajuci novu estetsku i eticku svest na mestu gde treba redef=
inisati kulturnu i socijalnu svest moze pomoci da se razdvoje estetsko i um=
etnicko, te socijalno,u procesu koji se razmatra kada je u pitanju autonomn=
a pozicija te zeljene i u teoriji projektovane 'kreativne klase'.

"Kreativna klasa" jos ne postoji.

Kada se (ponovo) pozicija estetskog i umetnickog nacini autonomnom,podicice=
se nivo razmene ideja i misli,saradnja izmedu kreativnog i socijalnog.No p=
re toga oni koji ce,ili koji misle da ce sprovesti ove promene moraju da se=
oslobode svoje pokorne uloge ukoliko su je imali kao takvu u drustvu.

Da bi bila da sposobna da odigra u buducnosti svoju ulogu 'kreativna klasa'=
mora da razvija svest ne ocekujuci za to nagradu.


Andreas Jacobs, Art Ist
Amsterdam, The Netherlands


PS:Termin 'Kreativna Klasa'("Creative Class"),u ovom tekstu Andreas Dzejkob=
sa( Andreas Jacobs-a) preuzet je od americkog ekonomiste i teoreticara urba=
nizma Ricarda Floride(Richard Florida)


http://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Florida

Tekst Andreas Jacobs-a smo preuzeli sa Rhizome_Raw liste.

Prevod/Translate:
MANIK=